Kreditna zaduženost po glavi stanovnika Republike Srpske za prvih devet mjeseci prošle godine iznosila je 1.664 KM, dok su ukupni plasmani građanima iznosili 2,3 miliona maraka. Sektor mikrokreditnih organizacija u RS-u za prvih devet mjeseci prošle godine plasirao je stanovništvu 264,8 miliona KM ili 185 KM po stanovniku. U 2008. taj iznos bio je 308 KM po stanovniku, 2009. godine 266 KM po stanovniku, a 2010. godine 212 KM. Davaoci lizinga, u istom periodu, imaju ukupna potraživanja od stanovništva, po osnovu finansijskog lizinga, u iznosu od 7,9 miliona KM ili 5,5 KM po stanovniku. Zaduženost stanovnika u 2008. godini iznosila je 1.801 KM, u 2009. godini 1.664 KM, a 2010. godini zaduženost po glavi stanovnika Srpske bila je 1.624 KM. Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke AD Banjaluka, kaže da je potražnja za kreditima građana u prošloj godini bila uobičajena, te da se nije razlikovala značajno od prethodnih godina.
Kreditna zaduženost po glavi stanovnika Republike Srpske za prvih devet mjeseci prošle godine iznosila je 1.664 KM, dok su ukupni plasmani građanima iznosili 2,3 miliona maraka, podaci su Agencije za bankarstvo RS.
Sektor mikrokreditnih organizacija u RS-u za prvih devet mjeseci prošle godine plasirao je stanovništvu 264,8 miliona KM ili 185 KM po stanovniku. U 2008. taj iznos bio je 308 KM po stanovniku, 2009. godine 266 KM po stanovniku, a 2010. godine 212 KM.
Davaoci lizinga, u istom periodu, imaju ukupna potraživanja od stanovništva, po osnovu finansijskog lizinga, u iznosu od 7,9 miliona KM ili 5,5 KM po stanovniku.
Zaduženost stanovnika u 2008. godini iznosila je 1.801 KM, u 2009. godini 1.664 KM, a 2010. godini zaduženost po glavi stanovnika Srpske bila je 1.624 KM. Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke AD Banjaluka, kaže da je potražnja za kreditima građana u prošloj godini bila uobičajena, te da se nije razlikovala značajno od prethodnih godina.
"Konstatovali smo da je bila nešto manja potražnja za stambenim kreditima. Ono što je bilo u posljednjih nekoliko godina dominantno, misleći na ove kredite, sada je došlo do pada i manje tražnje", ističe Bajić.
On kaže da se ne može konkretizovati, zbog čega je manja potražnja za ovim kreditima, ali pretpostavlja da je u pitanju zabrinutost stanovništva zbog ekonomske krize ili su možda već zadovoljene potrebe u najvećoj mogućoj mjeri, prenose agencije.
Ekonomisti kažu da se građani kratkoročno najviše zadužuju po kreditnim karticama i kako bi finansirali minuse koji se pojavljuju po različitim osnovama, dok se dugoročno najviše zadužuju za stambene kredite i za kupovinu automobila. Firme se kratkoročno najviše zadužuju da bi finansirale obrtna sredstva, a dugoročno radi investicija.